Povijest Milne
Smatra se da je Brač postao otokom prije dvadeset do trideset tisuća godina poniranjem dalmatinskog kopna, kad su brda i planine postali otoci, a obalne udoline morski kanali. Na početku 15. stoljeća od dvanaest bračkih naselja nijedno nije bilo na obali, nego u unutrašnjosti otoka. Obala je, naime, bila opasna za život, zbog čestih napada gusara, a stari stanovnici otoka pretežito su se bavili otočnim stočarstvom. Tek 1444. godine, kad je i Omiš priznao mletačku vlast, opasnost od gusarenja jenjava i život uz obalu postaje sigurniji.
Naselje Milna razvilo se na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće od doseljenika iz Nerežišća, koji su se smjestili oko utvrđenog kaštela obitelji Cerinić, koji narod zove Angliština, kao i crkvicu sv. Marije, današnju sakristiju župne crkve. Razvoju priobalnih otočnih naselja koja nastaju oko plemićkih kaštela pridonosi i velik priljev prebjega pred Turcima tijekom 17. stoljeća, kad se na otoku nastanjuju obitelji iz Poljica, Makarskog primorja i Hercegovine.
Milna je bila izrazito građansko naselje, s malim kamenim kućama nanizanima u dnu dubokog zaljeva, tvoreći tip srpastog naselja koje prati konfiguraciju luke. Žitelji su bili pretežito težaci, ribari i pomorci; plemićkih obitelji na području Milne gotovo nije ni bilo.
Mletačkom uredbom iz 1717. godine plovidba na Jadranu postaje slobodna pa se i Milna počinje gospodarski razvijati. Od 17. do 19. stoljeća postaje najrazvijenija i najprometnija luka na Braču. U Milni su u 18. stoljeću postojala dva brodogradilišta: ono obitelji Bonačić-Protti, u predjelu zvanom Pantera, koje je počelo s radom 1759. godine (poslije se razvilo u “Škver”) i ono u vlasništvu obitelji Dorić, koje je počelo s radom dvadeset godina poslije, 1779. u uvali Vlaška na predjelu zvanom Brdo (poslije preseljeno u milnarsku luku), koje je bilo preteča moderne brodogradnje u Milni. Iako “zlatno doba” brodogradnje u Milni ne traje dugo, oko sto godina, bilo je vrlo uspješno, pa se 1888. godine u Milni grade čak 23 velika broda, od kojih je pet bilo u milnarskom vlasništvu. U sljedećih je sto godina još oko sto drvenih jedrenjaka (pulaka, bracera i trabakula) svečano ispraćeno iz milnarskh brodogradilišta. Milnarani su bili cijenjeni po svojoj vještini izrade jedrenjaka, ali i kao kapetani, brodovlasnici, mornari, ribari… Pomorstvo je ubrzalo urbanizaciju do tada pretežito ruralnog naselja, pa se definira i arhitektonski izgled središta Milne u baroknom stilu. Sagrađena je škola, lučki ured, crkva sa zvonikom, župni dvor, luka sa svjetionikom. Godine 1900. u Milni živi oko 4500 stanovnika.
Izumom prvog parobroda, početkom 19. stoljeća, koji je vrlo brzo zamijenio teretni jedrenjak, brodogradnja u Milni odumire. Milnarani ipak ne napuštaju more, nego se okreću ribarstvu. Ali kad je početkom prošloga, 20. stoljeća talijanske i francuske vinograde poharala bolest vinove loze, vrijedni Milnarani krčili su i oslobađali svoje krševito tlo i podizali vinograde. Kamene gomile i suhozidi i danas svjedoče o teškom i upornom radu milnarskih vinogradara. Zasađeni vinogradi, unatoč uloženom trudu, nisu dugo donosili urod, jer se bolest proširila i na to područje, što je uzrokovalo masovno iseljavanje stanovništva. Najviše ih se iselilo u Ameriku, gdje se vrlo brzo našla polovina milnarskih obitelji. Oni koji su ostali, iako osiromašeni, ali uporni, počeli su se baviti ribarstvom.
Iako ni 20. stoljeće Milni nije donijelo zasluženi ekonomski prosperitet, sačuvalo ju je od nerazumne betonizacije; naselje je zadržalo izvorni izgled baroknog naselja iz druge polovice 18. stoljeća. Milna je ostala jedina zaštićena urbana cjelina na Jadranu, ali i šire, u prirodnoj uvali, kao biser nanizanih kamenih kuća, na najtoplijoj strani otoka Brača, koje odolijevaju svim vremenima i čuvaju svoj stari sjaj i ozračje starog Mediterana.
Danas se Milna razvila u najveću luku na otoku Braču. Gotovo je nezaobilazno odredište i utočište velikom broju nautičara, a gospodarski razvoj temelji na marikulturi, nautičkom turizmu i djelatnostima vezanim uz turizam i more.
Karta Općine Milna
Milna se nalazi na dnu duboke uvale na zapadnoj strani otoka Brača, okrenutoj prema otoku Šolti. Prostorno se proteže na cijelu jugozapadnu stranu otoka, tako da se šire područje Milne može odrediti granicama koje čine prostor sjeveroistočno od Uvale Kupinova i istočni dio Uvale Maslinova. To je i prirodno najljepši dio otoka, s brojnim dubokim i zaštićenim uvalama, blagom konfiguracijom tla i toplom i ugodnom klimom. Pred Milnom se nalazi otočić Mrduja, koji reljefno pripada Braču.
Milni, kao središtu Općine, gravitiraju i područja naselja Bobovišća, Bobovišća na Moru, Ložišća te Pothume.
Osnovne djelatnosti
Do kraja 19. stoljeća Milnarani su, kao i drugi žitelji Brača, živjeli od vinogradarstva, pomorstva, ribarstva i stočarstva. Već početkom novoga stoljeća (što zbog ekonomskih, a što zbog ratnih zbivanja) mijenjaju se i gospodarske prilike; izumiru stare djelatnosti i zanati, a Milnarani se okreću moru. Milna je jedno od najsigurnijih sidrišta na zapadnoj strani otoka, u neposrednoj blizini morskoga prolaza nazvanoga Splitska vrata, iznimno važnog prometnog puta koji vodi prema splitskoj luci. Izgradila se u pomorsko središte otoka, a njezini žitelji su, živeći uz more, naučili i živjeti od mora, jer je maritimna kultura i život od mora generacijsko naslijeđe Milnarana. Danas je Milna gospodarstveno orijentirana na more i turizam, naročito nautički, ali i na ostale uslužne djelatnosti povezane s turizmom, njegujući svoju pomorsku i ribarsku tradiciju.
Industrije u Milni nema. Ribogojilište je premješteno izvan naselja u nenaseljenu Uvalu Maslinova, dok je brodogradilište zadržalo samo osnovne djelatnosti (remont i popravak brodova, u sklopu ACI marine). U Milni su cijele godine otvorene tri marine, kako bi se domaćim i stranim brodovima omogućilo uplovljavanje bez ograničenja.
Jeste li znali?
- Milna je hrvatska riječ, a znači plitku, pjeskovitu ili muljevitu uvalu, luku.
- Pjesnik Petar Hektorović, koji je 1556. iz Starog Grada na Hvaru s dvojicom ribara otplovio u Nečujam na Šolti, u svojem djelu “Ribanje i ribarsko prigovaranje” napisao je da su doprli do kraja otoka Brača: “Gdi se Suletom (Šoltom) Brač malo ča ne staje…”
- Početkom 15. stoljeća zapadni dio otoka Brača bio je u administrativnom i crkvenom pogledu podijeljen na dvije župe: Nerežišća (u kojoj je bilo čisto hrvatsko pučanstvo) i Donji Humac (u kojoj je živjelo preostalo staro romansko stanovništvo).
- Od 15. stoljeća Dalmacija je imala mnoge vladare, pa je i Brač bio pod nekoliko uprava. Najprije su otokom upravljali Neretvani, pa hrvatsko-ugarski i bosanski kraljevi, nakon njih Mlečani, Rusi i Francuzi, a onda Austro-Ugarska Monarhija i, do uspostave samostalne Republike Hrvatske, bivša država Jugoslavija.
- Jedrenje u Milni počelo se razvijati 1873. godine, kad su milnarski brodograditelji za Franu Bonačića iz Milne sagradili jedrilicu Celestial Empire koja je bila i prva jahta u Dalmaciji.
- Škola u Milni postoji od 1834. godine, a možda i prije te zabilježene godine, kao privatna škola za djecu iz bogatih obitelji. Službeno je počela s radom školske godine 1848./1849. kao muška dvorazredna pučka škola u privatnoj kući obitelji Buzolić u predjelu zvanom Pantera.
- Milnarski brodograditelji bili su poznati i cijenjeni diljem svijeta. Članovi obitelji Bonačić-Dorić iz Milne podigli su najveće brodogradilište u Čileu (Punta Arenas).
- Milnarska luka spominje se od davnina kao dobro zaklonište lađama za morskih nepogoda. Na glasu je i zato što je posjedovala stotine većih i manjih lađa, koje su plovile između naše i talijanske obale, a mnoge su plovile i do Afrike i po oceanima.
- U Milni se potkraj 19. stoljeća proizvodilo 20.000 ha vina i 3.000 ha maslinova ulja godišnje.
- U 18. stoljeću podignute su gotovo sve župne crkve na Braču.
- Prva voda u Milni, po svemu sudeći, datira još iz ilirskih i romanskih vremena. Želi li se istraživati nastanak naselja, treba tražiti na području Studenca, odnosno bočatog zdenca u produžetku Uvale Pantera.
- Neki smatraju da naziv Milna datira još od starih Rimljana, koji su uvalu u kojoj je nastala Milna nazivali Mille navis ili “luka za tisuću brodova”.
- Prvi cestovni tunel na otoku Braču izgrađen je na području Općine Milna na lokaciji Korito. Dužina tunela je 190 metara, a pušten je u promet 13. listopada 2020.
U petak u 18:30 u knjižnici ne propustite priliku dobiti iz prve ruke ovako bitne informacije!Znate li da možda možete graditi na svom poljoprivrednom zemljištu, a u okviru prostornog plana općine Milna?
Znate li kako možete financirati vašu ideju za razvoj turističkih djelatnosti na svom OPG-u?
Dođite na predavanje, u petak, 25.8. i provjerite što sve možete i kako raditi na svom zemljištu! Također, saznajte kako to možete financirati u okviru bespovratnih sredstava ili kredita s minimalnim kamatama!
Klikni za više informacija: Razvoj ruralnog turizma na OPGu - Saznaj brojne mogućnosti financiranja!
... See MoreSee Less
- Likes: 2
- Shares: 0
- Comments: 2
Da ne bi druga mjesta osim MILNE ostali izvan "puta razvoja" možda bi bilo fer da se razmisli o projektu kanalizacije. Naravno ne kao postojeći pjesnički koji je neupotrebljiv nego tehnički koji bi nam nužno trebao.
ako sam na brzinu shvatio ovdje se govori o mjestu MILNA a ne o OPĆINI.__________________NASAM ZADOVOLJAN
Važno, molimo Vas javite, dijelite!
Zbrinjavanje djece jasličke dobi od 1-3 godine !
Znate da je jedan od gorućih problema općine ne postojanje uvjeta za formiranje jasličke grupe unutar postojećeg vrtića. Iz istog razloga krenuli smo u izradu projekta izgradnje novog vrtića međutim realizacije će potrajati. Na prijedlog Odbora za predškolsko i osnovno obrazovanje, zdravstvenu i socijalnu skrb uz maximalnu podršku općine iznađeno je privremeno rješenje do realizacije novog vrtića.
Općina Milna voljna je iznaći model i način za sufinanciranje i poticanje otvaranja obrta koji će udovoljavati svim potrebnim kriterijima za realizaciju aktivnosti čuvanja djece.
Za potrebe realizacije iste ideje hitno je potrebno pronaći adekvatan prostor od minimalno 60 m2 na području općine Milna na period od minimalno 3 godine. Poželjno je prizemlje s dvorištem te uredna dokumentacija.
Molimo Vas da ukoliko posjedujete isti prostor ili znate za isti neovisno u čijem je vlasništvu da nas kontaktirate na brojeve:
091 597 7666 Margita Krželj
099 683 0305 Andrea Tomas
... See MoreSee Less
Odobrena su sredstva za izgradnju mrtvačnice u Milni. Isti projekt prijavljen je na dva natječaja, natječaj Lag-a Brač i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Oba projekta su odobrena. Hvala Poduzetnički centar Aktiva na uspješnom angažmanu. ... See MoreSee Less
Potpisan ugovor za rekonstrukciju mrtvačnice u Milni - Poduzetnički centar Aktiva
Cilj projekta je unaprijediti pružanje lokalnih temeljnih usluga za stanovništvo Općine Milna izgradnjom mrtvačnice na mjesnom groblju u Milni.Treba imat vjere u svoje ljude pa ni uspjeh nece izostati
Općina Milna, otok Brač
Sridnja kala 1, 21405 Milna, Hrvatska
Telefon: +385 (0)21636 212
E-mail: info@opcinamilna.hr
Radno vrijeme: 07-15h